Državna revizorska institucija 15. septembra počeće sa kontrolom Poreske uprave, kako bi provjerila da li su ispunjene preporuke koje su date tom resoru prošle godine. DRI je tokom te kontrole konstatovala da PU ne može da vrši efikasnu naplatu poreskog duga sa postojećim modelom naplate i ljudskim resursima. Oni su konstatovali da se shodno svemu tome nijesu mogli uvjeriti u tačnost podataka o strukturi duga na kraju 2014. godine.
DRI je Poreskoj upravi dala osam preporuka koje se odnose na interne postupke naplate poreskih računa, informacioni sistem, izradu modela rizika u postupku naplate, kontrolu rada područnih jedinica, mogućnost korišćenja instituta javnog izvršitelja, uspostavljanje kriterijuma za identifikaciju nenaplativosti poreskog duga, izvršavanje otpisa nenaplativog duga i uvođenje preventivnih mjera koje bi trebale da imaju uticaj na nastanak poreskog duga.
U vrijeme vršenja revizije PU na čelu tog državnog organa je bio Milan Lakićević, koga je nekoliko mjeseci nakon nalaza DRI zamijenio Miomir M. Mugoša, zamjenik šefa podgoričkog DPS-a.
Dug za poreze i doprinose, prema poslednjim podacima Poreske uprave, iznosi 777 miliona eura, od čega je naplativo svega 236 miliona što je, kako smatraju predstavnici opozicije, rezultat selektivne naplate poreskog duga. Oni tvrde da je za ovoliki stepen fiskalne nediscipline kriva isključivo vlast, jer je ljudima bliskim DPS-u dozvoljavala gomilanje poreskog duga. U prilog toj činjenici ide i podatak da je u izbornim godinama dug naglo porastao, kao što je bilo na primjer 2014. godine, kada su se održavali lokalni izbori. Tada je poreski dug porastao za preko 100 miliona eura.
Ni česte promjene kadrova u Poreskoj upravi nijesu rezultirale boljom i efikasnijom naplatom duga. Od 2010. godine kada je sa čela PU otišla Marijana Pešalj do danas, dug je dupliran. Za to vrijeme PU je promijenila tri direktora, godine 2011. na njeno čelo došao je Dejan Marinović. Godinu i po nakon njega Lakićević preuzima korimilo u PU, međutim, ni on se nije dugo zadržao, pošto ga je Mugoša zamijenio krajem prošle godine.
Ekonomski analitičar iz redova GP URA Dejan Mijović smatra da će aktuelna vlast tolerisati milionska dugovanja politički podobnima, te da se to za vrijeme DPS vladavine neće promijeniti.
– Nijesu tu problem kadrovi u Poreskoj upravi, već cijeli jedan sistem koji državu vodi ka bankrotu. Umjesto da sređuje haos u poreskom sistemu, vlast je napravila još veću zbrku. Nikoga ništa ne zanima, već su sve ostavili za poslije izbora, a do tada će uništiti kompletan finansijski sistem – rekao je Mijović.
Najveći poreski dužnici, prema poslednjim zvaničnim podacima PU, su kompanije bliske vlasti kao što su gotovo sve firme investitora Dragana Brkovića i Veselina Barovića. Primjer poreske nediscipline su i državne kompanije i to njih 11 koje duguju zajedno preko 40 miliona eura. Listu državnih kompanija već godinama predvode Rudnik uglja sa poreskim dugom od 15,1 miliona, te nacionalni avioprevoznik Montenegroerlajnz, koji duguje oko 13 miliona.
B.Ma.
Izbjegavaju obračun
Uprkos visokom poreskom dugu, formiranje Poreske policije već je duže vrijeme prolongirano, iako je to bio obavezan korak na putu evropskih integracija imajući u vidu da je sve zemlje regiona imaju. Poreska policija je trebalo da bude formirana još 2014. godine, kada je Vlada objavila informaciju u kojoj je bilo navedeno da će, pored navedenog, ona raditi na otkrivanju krivičnih djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, kao i drugih krivičnih djela iz oblasti poreskog i privrednog kriminala. Početkom godine bivši ministar finansija Radoje Žugić imenovao je za direktora poreske policije bivšeg službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Miodraga Martinovića i samo nekoliko dana nakon toga donio odluku o ukidanju tog resora.